KAKO ZAPOSLITI OSOBU S INVALIDITETOM?

U Republici Hrvatskoj, prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine157/13.), osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Vrste invaliditeta

Govoreći o osobama s invaliditetom govorimo zapravo o:

• Osobama s tjelesnom invalidnošću,
• Osobama s kroničnim bolestima,
• Osobama s oštećenjima sluha,
• Osobama s oštećenjima vida,
• Osobama s višestrukim oštećenjima,
• Osobama s poremećajima u glasovno-govornoj komunikaciji,
• Osobama s psihičkim i organskim smetnjama,
• Osobama s intelektualnim poteškoćama.

Prema Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje os o b a s invaliditetom, poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ističu kako su osobe s invaliditetom kao zaposlenici izrazito predani svom poslu, usredotočeni i marljivi te zbog toga često služe i kao uzor drugim djelatnicima.

Zapošljavanjem osobe s invaliditetom stječe se pravo na ostvarivanje poticaja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Izgradnja imidža tvrtke kao socijalno osviještenog i društveno odgovornog poslodavca koji prepoznaje vrijednost raznolikosti i njen doprinos organizaciji.

Pravo na rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom jedno je od temeljnih ljudskih prava i nemogućnost realizacije toga prava svakako je kršenje i diskriminacija.

Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine157/13.) definira na sljedeći način:

Osobe s invaliditetom mogu se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta od strane poslodavca. Razumna prilagodba radnog mjesta znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo zapošljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Na otvorenom tržištu rada osoba s invaliditetom može se zaposliti ili samozaposliti:

• bez korištenja financijske potpore ili stručne podrške jer je u cijelosti osposobljena za rad na određenom radnom mjestu u odnosu na njezin invaliditet i utvrđenu preostalu radnu sposobnost
(zapošljavanje bez potpore ili podrške);
• uz korištenje određene financijske potpore, radi prevladavanja teškoća vezanih uz njezin invaliditet, što je utvrđeno nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (zapošljavanje uz potporu);
• uz korištenje određene stručne podrške, radi prevladavanja teškoća vezanih uz njezin invaliditet, što je utvrđeno nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (zapošljavanje uz podršku);

• uz korištenje određene financijske potpore i stručne podrške, radi prevladavanja teškoća vezanih uz njezin invaliditet, što je utvrđeno nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju
(zapošljavanje uz potporu i podršku)

Olakšice i poticaji koje država daje poslodavcima mjera je javne politike kojoj je svrha izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom (temeljem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom) te stvaranje uvjeta za provedbu osnovnih odredbi iz Ustava RH ii drugih zakona.

Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava može ostvariti pravo na olakšice, i to:

• pravo na poticaje pri zapošljavanju koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom,
• pravo na poticaje pri zapošljavanju koje osigurava Hrvatski zavod za zapošljavanje,
• pravo na porezne olakšice.

Više o poticajima za zapošljavanje osoba s invaliditetom pročitajte na mrežnim stranicama Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ili na poveznici Zavod/Poticaji.

Kvotno zapošljavanje je mjera javnih politika kojima država potiče i obvezuje zapošljavanje osoba s invaliditetom, a koja se uvodi kao obaveza poslodavaca kako bi se spriječila diskriminacija osoba s invaliditetom.

Obveznik kvotnog zapošljavanja je svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika.
Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica, dužni su zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju.
Poslodavac može ispuniti kvotu isključivo zaposlenicima s invaliditetom koji su evidentirani u Očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje te su sklopile ugovor o radu s poslodavcem za najmanje 20 sati tjedno.

Status osobe s invaliditetom za upis u Očevidnik dokazuje se:

• Priznatim statusom osobe ometene u psihofizičkom razvoju prema propisima o socijalnoj skrbi;

• Priznatim statusom invalida rada prema propisima o mirovinskom osiguranju;

• Priznatim statusom invalidne osobe sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem prema propisima o mirovinskom osiguranju;
• Priznatim statusom osigurane osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem prema propisima o mirovinskom osiguranju, pri čemu se u Očevidnik automatski upisuju samo ako je tjelesno oštećenje:
• 60% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja donjeg ekstremiteta,

• 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja gornjeg ekstremiteta,

• 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka sluha,

• 80% jednog tjelesnog oštećenja bilo koje druge vrste,

• 90% ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različitih tjelesnih oštećenja, s time da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 60% oštećenja donjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja gornjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja bilo koje druge vrste.

• Priznatim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata;
• Priznatim statusom vojnog, odnosno civilnog invalida rata prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata;
• Priznatim statusom učenika s teškoćama u razvoju prema propisima o odgojno-obrazovnoj skrbi;

• Priznatim invaliditetom i smanjenom radnom sposobnosti na temelju rješenja ureda državne uprave nadležnog za socijalnu skrb, kod osoba s invaliditetom starijih od 21 godine;

• Priznatim pravom na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine 157/13.);

• Priznatim pravom na radno prilagođavanje prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine 157/13.);

• Priznatim statusom osobe s invaliditetom prema propisima drugih država članica Europske unije;

• Priznatom neposrednom opasnosti od nastanka invalidnosti prema propisima o mirovinskom osiguranju, ako je rješenje doneseno do 1. 01. 1999. godine;

• Utvrđenim invaliditetom u odnosu na rad, bez obzira na vrstu i stupanj, temeljem nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Zamjenska kvota: Poslodavac koji nema mogućnost kod sebe zaposliti potreban broj osoba s invaliditetom (OSI) za ispunjenje kvote istu može ispuniti na sljedeće načine:

• Zaključivanjem jednog ili više ugovora o poslovnoj suradnji s OSI koji se samozapošljava (visina iznosa ugovora –najmanje u visini minimalne mjesečne plaće);

• Primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju ili studenta s invaliditetom (4 praktikanta se priznaju kao 1 zaposlena OSI);

• Primanjem na praksu rehabilitanta u sklopu profesionalne rehabilitacije (2 rehabilitanta se priznaju kao 1 zaposlena OSI);

• Sklapanjem jednog ili više ugovora o djelu sa studentom s invaliditetom u statusu redovnog studenta (troškovi rada jednaki najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći OSI koju bi poslodavac morao zaposliti);

• Primanjem na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa OSI (4 OSI na stručnom osposobljavanju priznaju se kao 1 zaposlena OSI );

• Davanjem jedne ili više stipendija za redovno obrazovanje OSI (iznos stipendije jednak najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći OSI koju bi poslodavac morao zaposliti).


Poslodavci obveznici kvotnog zapošljavanja koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja zapošljavanjem osoba s invaliditetom, prema Pravilniku o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (Narodne novine broj 75/18, 120/18 i 37/20), svoju obvezu mogu izvršiti i na zamjenski način i to tako da:


• zaključi jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, čija je ukupna vrijednost, bez obračunatog PDV-a, jednaka najmanje 20% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote, odnosno u slučaju sklapanja ugovora na rok duži od jednog mjeseca, čija je prosječna mjesečna vrijednost, bez obračunatog PDV-a, jednaka najmanje 20% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote,
• zaključi jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnom radionicom i integrativnom radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, čija je ukupna vrijednost, bez obračunatog PDV-a, jednaka najmanje 30% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote, odnosno u slučaju sklapanja ugovora na rok duži od jednog mjeseca, čija je prosječna mjesečna vrijednost, bez obračunatog PDV-a, jednaka najmanje 20% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote,
• primi na obavljanje prakse, utvrđene nastavnim planom, učenike s teškoćama u razvoju ili studente s invaliditetom s tim da se jedna osoba primljena na obavljanje prakse priznaje kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom,
• primi na obavljanje prakse rehabilitante u sklopu profesionalne rehabilitacije koju provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju s tim da se jedna osoba primljena na obavljanje prakse priznaje kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom,
• sklopi jedan ili više ugovora o djelu sa studentom s invaliditetom koji ima status redovitog studenta prema kojima su ukupni priznati troškovi rada jednaki najmanje 20% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote,
• primi na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa osobe s invaliditetom s tim da se jedna osoba primljena na stručno osposobljavanje priznaje kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom,
• daje jednu ili više stipendija za redovito obrazovanje osobama s invaliditetom čija je ukupna visina jednaka najmanje 20% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote.

Obveznik koji ne ispuni kvotu zapošljavanjem OSI ili istu ne ispuni zamjenskom kvotom dužan je mjesečno, prilikom obračuna plaća, obračunati i uplatiti novčanu naknadu u propisanom iznosu odnosno određeni postotak minimalne plaće za svaku OSI koju je bio dužan zaposliti.

Poslodavac koji zapošljava više osoba s invaliditetom od propisane kvote kao i poslodavac koji zapošljava manje od 20 radnika, među kojima su OSI čiji invaliditet nije posljedica ozljede ili profesionalne bolesti nastale pri radu kod tog poslodavca, ima pravo na novčanu nagradu u iznosu od 15% minimalne plaće mjesečno za svakog radnika s invaliditetom koji predstavlja višak u odnosu na propisanu kvotu. Novčana nagrada se ostvaruje za razdoblje od najduže šest mjeseci kontinuirano za pojedinu osobu s invaliditetom.

• ostvarivanje prihoda osoba s invaliditetom;
• razvija se socijalna integracija i odnosi između radnika bez invaliditeta i onih s invaliditetom;
• poslodavci i osobe bez invaliditeta mijenjaju stavove i predrasude prema osobama s invaliditetom;

• zapošljavanjem osoba s invaliditetom umanjuju se potraživanja sredstava iz sustava socijalne skrbi;

• osoba s invaliditetom su bolje prihvaćene u zajednici i ostvaruju bolju kvalitetu života i u drugim područjima, ne samo radnom;

• osobe s invaliditetom u redovnim radnim uvjetima i na konkretnim radnim zadacima često pokazuju osobine i sposobnosti koje nisu imale priliku pokazati u zaštićenim uvjetima.